AI i photoshop: u kontekstu stomatološke industrije

U svijetu gdje slika vrijedi više od tisuću riječi, stomatološka industrija se sve više okreće vizualnom sadržaju kao jednom od ključnih alata u komunikaciji s pacijentima.

Fotografije prije i poslije zahvata, prezentacije estetskih transformacija pa čak i svakodnevna prisutnost na društvenim mrežama, sve to zahtijeva određenu razinu vizualne prezentacije. No gdje je granica između profesionalnog predstavljanja i zavaravajućeg photoshopa? Kada uređivanje slika postaje etički upitno? I gdje se u tu priču uklapa umjetna inteligencija?

AI generirana slika zadovoljne pacijentice nakon terapije (obučenu u stilu fashion editoriala)

Estetika je glavni razlog zašto pacijenti traže stomatološke usluge. Žele ljepši osmijeh, harmoničniji izgled lica i samopouzdanje koje dolazi s vizualnom promjenom. U tom kontekstu, profesionalne fotografije i vizualna dokumentacija rezultata tretmana služe kao legitimno sredstvo za izgradnju povjerenja, prezentaciju stručnosti stomatologa i tehničara, i prikazivanje vrijednosti ponude.

Kada se takve fotografije blago prilagode u svrhu korekcije svjetla, oštrine, kuta ili ambijenta to je razumljivo i profesionalno prihvatljivo. Međutim, kad se stvarnost iskrivljuje do točke gdje rezultat na slici više ne odgovara stvarnom ishodu zahvata, ulazimo u sferu zavaravanja.

Uređivanje slika nije nužno negativno no u stomatologiji svaki potez retuša mora biti dobro promišljen.

Pacijent mora znati što je stvarni rezultat a što je idealizirana verzija.

Uređivanje slika može uključivati:

👉 korekciju svjetline i sjena za jasnoću,

👉 balans boja za bolji kontrast između zubi i kože

👉 kadriranje kako bi se fokus stavio na osmijeh

Problem nastaje kada se koriste alati za usavršavanje osmijeha koje ne odražavaju realan rezultat poput izbjeljivanja do razine snježne bjeline, poravnanja zubi koje nije izvedeno, korekcije usana, obraza ili kontura lica.

Takav sadržaj ne samo da dovodi u zabludu već i stvara nerealna očekivanja kod budućih pacijenata. U najgorem slučaju, može biti povod za reklamaciju, razočaranje i gubitak povjerenja.

Kada je riječ o poslovnim i osobnim profilnim ili portret slikama onda photoshop postaje alat za brendiranje.

Umjetna inteligencija danas nudi alate koji omogućuju kreiranje iznimno realističnih prikaza potencijalnog osmijeha, rezultata zahvata i izradu kompletnog sadržaja bez potrebe za originalnim fotografijama.

AI je izuzetno koristan u:

👉 prikazu digitalnog mock-upa (planiranog osmijeha) prije protetskog rada,

👉 analizama lica i proporcija u estetskoj stomatologiji,

👉 kreiranju vizualnog sadržaja za edukaciju i marketing.

No ta ista tehnologija otvara vrata manipulaciji jer kada AI generira osmijeh koji nije izveden u stvarnosti dolazi do pogrešnog obećanja i zavaravanja.

Ako AI prikazuje idealan osmijeh a stvarni slučaj se razlikuje, to može negativno utjecati na reputaciju ordinacije.

Stoga je ključna riječ transparentnost. AI može biti saveznik ali mora služiti realnosti a ne iluziji.

Što (ne) prikazivati u kliničkim fotografijama?

U dentalnoj industriji slike mogu educirati, uvjeriti, potaknuti povjerenje ali mogu i stvoriti pogrešnu sliku o tvojem radu ako se koriste nepromišljeno.

Nije svaka slika prije i poslije prikladna za objavu, i to ne zato što tretman nije uspješan, već zato što nije vizualno fokusiran i estetski zaokružen.

Ako želiš prikazati rezultat liječenja karijesa onda fokus mora biti upravo na tome: izoliran zub, čista fotografija i jasna razlika prije i poslije.

To znači da kadar mora biti usmjeren isključivo na tretirani zub bez zbunjujućih detalja u okolini.

Problem nastaje kada se želi prikazati nešto što nije u potpunosti zaokruženo. Na primjer, ako je rađeno brušenje zuba za estetski cirkularac ali bez planirane gengivektomije i ostala je vizualno izražena neravnina gingive, takve slike ne govore o stručnosti već o nedovršenosti. I to ne mora nužno značiti da je klinički rad loš ali ako pacijent gleda sliku bez

stručnog znanja, ono što vidi može biti pogrešno protumačeno.

Fotografije su komunikacijski kanal i ako ga koristimo bez konteksta, možemo poslati krivu poruku.

Vizualna prezentacija je produžetak tvoje stručnosti i kad je pravilno korištena, može otvoriti vrata povjerenja, interesa i rasta ordinacije. No loše prezentirana slika može učiniti suprotno, čak i kada je klinički rezultat besprijekoran.

Kao pravilo: ako prikaz ne djeluje estetski zaokruženo i profesionalno ne objavljuj. Klinička fotografija ne smije zbunjivati već mora jasno prenijeti poruku o vrijednosti, stručnosti i estetici tvojeg rada. Slike koje prikazuju dijelove koji nisu u skladu s ostatkom rada štete više nego što koriste.

Što kaže zakon o AI?

Iako ne postoji specifičan zakon koji zabranjuje uređivanje slika u medicinskoj promidžbi, sve više se ističe potreba za regulacijom lažnog oglašavanja u zdravstvu. Na razini EU kao i unutar hrvatskih propisa, bilo koji oblik oglašavanja zdravstvenih usluga koji može zavarati korisnika formalno se tretira kao neetično pa i protuzakonito.

U mnogim zemljama već je zabranjeno prikazivanje nerealnih očekivanja, tjst. photoshopiranih rezultata bez jasno označenog disclaimera koje pacijenta mogu navesti na donošenje pogrešne odluke.

Zato je odgovornost stomatologa i marketinških suradnika da izgrade povjerenje ne samo kroz lijepe slike već kroz iskrenost, transparentnost i stvarne rezultate.

Ono što se često zaboravlja je da pacijenti osobito u vremenu digitalnog prezasićenja itekako znaju prepoznati autentičnost.

U eri gdje je sve dostupno, najveća snaga ordinacije je u istinitom prikazu svoje izvrsnosti. Photoshop, AI i drugi alati mogu biti snažan saveznik ali njihova upotreba mora biti promišljena i profesionalna.

Ako želiš saznati kako koristiti AI i digitalne alate na pravi način u svom marketingu bez zavaravanja pacijenata i s potpunim povjerenjem javi se. Zajedno ćemo razviti vizualnu strategiju koja prodaje, ali i poštuje.

Stay tuned!